Nakon što je riješila višedecenijski spor sa Grčkom, Sjeverna Makedonija se nalazi pred novom blokadom na putu ka EU. Bugarska je poručila da će u novembru staviti veto na početak pregovora Sjeverne Makedonije o članstvu ako Skoplje ne uvaži njene zahtjeve u vezi sa makedonskim jezikom i istorijom.

Bugarska vlada traži da prije početka pregovora Sjeverna Makedonija prizna povezanost bugarskog i makedonskog jezika i izmijeni neke interpretacije istorije.

Diplomatski izvori u Briselu navode da predstavnici Bugarske zahtijevaju da u međunarodnoj upotrebi ne može biti naziv makedonski jezik, već samo „zvanični jezik Republike Sjeverne Makedonije”. Druga opcija je da se naziv makedonski jezik koristi sa zvjezdicom i objašnjenjem u fusnoti „u skladu sa Ustavom Republike Sjeverne Makedonije”.

Sofija traži i da se po modelu pregovora Srbije i EU, i za Sjevernu Makedoniju uvede posebno pregovaračko poglavlje 35, koje bi pratilo primejnu Prespanskog sporazuma sa Grčkom i sporazuma o dobrosusjedskim odnosima sa Bugarskom iz 2017. godine.

Od bugarskih političara čuju se i zahtjevi da se u Sjevernoj Makedoniji prestane sa slavljenjem Goce Delčeva, koji se smatra isključivo bugarskom istorijskom ličnošću, i 11. oktobra kao Dana ustanka u Drugom svjetskom ratu.

U dokumentu koji je Bugarska dostavila zemljama članicama u Briselu, u koji je RTS imao uvid, tvrdi se da je makedonski nacionalni identitet plod etničkog „inženjeringa” bivše Jugoslavije, a da su makedonski jezik vještački proglasile komunističke vlasti 1944. godine.

„Iako se poslije Prvog svjetskog rata slovensko stanovništvo na geografskom prostoru Makedonije izjašnjavalo kao bugarsko, Beograd je između dva svjetska rata pokušao da iskorijeni bugarski identitet nametanjem novog ‘južnosrpskog’ identiteta. Kako ovaj pokušaj nije uspio, nakon Drugog svjetskog rata jugoslovenski komunistički vođa Josip Broz Tito pribjegao je stvaranju još jednog novog identiteta, ovaj put ‘makedonskog’, u tadašnjoj Socijalističkoj Republici Makedoniji”, navodi se u dokumentu koji evropskim diplomatama treba da objasni istorijsku pozadinu bugarskog stava.

Ministri evropskih poslova EU trebalo bi da na sastanku 10. novembra usvoje pregovarački okvir za pregovore sa Sjevernom Makedonijom i tako omoguće održavanje prve međuvladine konferencije u decembru, čime bi i zvanično počeli pregovori o članstvu.

Bugarska, međutim, sve otvorenije najavljuje da sa tim neće moći da se složi.

„Ako se obistine najave da će Sofija staviti veto na početak pregovora Sjeverne Makedonije i EU, to će svakako značiti ozbiljno pogoršanje odnosa ove dvije zemlje, ali ujedno i novu krizu politike proširenja, u trenutku kada Njemačka kao predsjedavajuća EU želi da pošalje jasan signal da se ona nastavlja”, smatra Borjan Jovanovski, urednik Televizije 21 iz Skoplja.

Bila bi to nova situacija u kojoj Sjeverna Makedonija zbog bilateralnog spora sa jednim susjedom ne bi mogla da napreduje, uprkos stavu Evropske komisije i svih drugih zemalja članica da je ispunila potrebne uslove, navodi Jovanovski.

Bugarski stav o Sjevernoj Makedoniji mogao bi da blokira indirektno i pregovore Albanije sa EU, jer mnoge zemlje članice Skoplje i Tiranu posmatraju kao jedan „paket” i malo je vjerovatno da će se složiti da daju zeleno svjetlo samo za Tiranu, ako Skoplje ostane blokirano.

Bugarski novinar Nikolaj Krastev smatra da će Sofija potencijalno imati problem da svoj stav objasni partnerima u Tirani i u drugim zemljama članicama. Uzrok za ovakvu radikalnu poziciju Sofije Krastev vidi u uticaju ministra odbrane Kontantina Karakačanova, lidera bugarske nacionalstičke partije VMRO, bez koje Vlada premijera Borisova nema većinu u parlamentu.

„Karakačanov vjeruje da je sada prilika da se od Skoplja traže neke promjene vezane za jezik kojim govore naše komšije. On hoće da Sjeverna Makedonija zvanično prizna da je njihov jezik vezan za zapadnobugarski govor sa kraja 19. vijeka. Drugi zahtjev je da se iz udžbenika izbaci da je Bugarska u Drugom svjetskom ratu bila fašistička zemlja koja je okupirala Makedoniju, jer je okupator bila njemačka vojska”, objašnjava Krastev.

Borjan Jovanovski smatra da bugarske zahtjeve u Sjevernoj Makedoniji „više niko ne može da razumije” i da debatu o istoriji treba prepustiti mješovitoj komisiji istoričara koja je ustanovljena sporazumom dvije zemlje iz 2017. godine.

„Bugarski poslanik u evropskom parlamentu Andrej Kovačev osporava pravo da obilježavamo 11. oktobar. To je dan koji se u Sjevernoj Makedoniji slavi kao početak borbe protiv fašizma i osnivanja antifašističkog pokreta. Ako počnemo da ulazimo u taj tip detalja, da li je sporno naše slavljenje antifašizma, jedne od fundamentalnih vrijednosti evropskih, onda nemamo gdje dalje, nemamo prostor za bilo kakvu diskusiju”, kaže Jovanovski.

Prostora za diplomatiju ipak ima, ali ne i previše vremena. Nikolaj Krastev vjeruje da bi Njemačka, kao predsjedavajuća EU, mogla da pomogne u pronalaženju rešenja.

„Njemačka bi mogla da okupi oba lidera, premijera Bugarske i Sjeverne Makedonije, Borisova i Zaeva, i utiče da se oni tada dogovore i da potpišu neki dokument kojim će se prevazići ova situacija”, smatra Krastev.

Borjan Jovanovski kaže da Vlada u Sjevernoj Makedoniji za sada ne podiže tenziju u javnosti zbog spora sa Bugarskom, ali da ujedno i priprema javno mnjenje da pregovora sa EU možda neće biti.

Ako 10. novembra, prema najavama, Bugarska zaista blokira pregovore Sjeverne Makedonije, analitičari ocjenjuju da će to značajno uticati i na pad podrške evropskim integracijama u zemlji, usled zamora zbog kontinuiranog ispunjavanja uslova koji nisu obavezno dio evropskih standarda i zakona – o čemu bi trebalo da je riječ u pregovorima o članstvu u EU.

RTS

---